U studiju RTL-a Danas gostovala je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber
Iako je hrana nikad skuplja, vladajući uvjeravaju da ćemo živjeti bolje. To bi trebalo značiti i rast plaća…
A hoće li to uistinu tako i biti, i kolikim se povišicama u idućoj godini možemo nadati provjerili smo u razgovoru s predsjednicom Hrvatske udruge poslodavaca Irenom Weber.
Može li privatni sektor računati na povišice u idućoj godini?
Kao i niz godina do sada, kada svjedočimo snažnom rastu plaća, projekcija je da će se taj rast plaća nastaviti i u sljedećoj godini. Privatni sektor diže plaće u cilju zadržavanja radnika na našem tržištu rada i doista na tržištu vlada borba za svakog radnika.
O kakvom mogućem povećanju je riječ?
Teško je projicirati. Ove godine je nominalni rast plaća prosječno bio 10 posto, a realni šest posto u prosjeku. Znači da je rast plaća veći od rasta inflacije.
Možda vas i ovo zanima
Nedavno ste i vi rekli da je razlika nikad veća, više od 32 posto. Od kud ta razlika?
Svjedočimo povijesno najvećoj razlici između prosječne plaće u javnom sektoru u odnosu na prosječnu plaću u privatnom sektoru. Ona je 2019. bila na razini 15 posto u korist javnog sektora, sada je 32 posto.
Je li privatni sektor uopće više poželjan poslodavac?
Sigurno da je. Moram naglasiti da privatni sektor može podizati plaće onoliko koliko mu to dopušta rast produktivnosti i marže koje taj sektor ostvaruje. Država je podigla plaće preko 40 posto ‘year on year’, a u privatnom sektoru ne postoji način da bi mogao tako snažno podignuti plaće.
Hoće li biti rast plaća manji od prošle godine?
Teško je projicirati. Treba vidjeti kako će se razvijati situacija na tržištu rada. Upravo zato Hrvatska udruga poslodavaca kontinuirano poziva na daljnje rasterećenje troška rada, smanjenje poreza na dohodak, i za minimalne, ali i srednje i više plaće.
Hrvatska narodna banka predviđa usporavanje inflacije u idućoj godini. Što vi očekujete?
Očekujemo usporavanje inflacije na nekakvih 2,7 posto. Već sada vidimo snažno smanjenje inflacije hrane, što je važno za naše građane koji teško žive i koji su socijalno najugroženiji.
Hrvati otkrili misle li da ćemo iduće godine živjeti bolje: ‘Neće pasti s nebesa…’
Upravo zato mi tražimo i želimo da što prije Ministarstvo financija izađe s registrom kućanstava da vidimo koji su to naši sugrađani socijalno ugroženi. Smatramo da bi za njih trebalo snažnije angažirati socijalne transfere da im se omogući kvalitetan život i da im se pomogne u stanovanju, režijama, hrani i ukupnim životnim troškovima.
Što se tiče rasta cijena hrane, jesu li tu glavni krivci trgovci koji neopravdano dižu cijene ili je to rast plaća?
Mislim da je važno konačno prekinuti s takvom demagogijom jer trgovci ne mogu dizati cijene. Trgovci stavljaju proizvode na police i apliciraju neku maržu koja je među najnižima u Europi. Podsjećam da je profitabilnost hrvatskog gospodarstva 55 posto niža od prosječne profitabilnosti na razini EU, a 25 posto niža od zemalja srednje i istočne Europe. Iz produktivnosti raste i mogućnost investiranja u istraživanje i razvoj. Jedno snažno i potentno gospodarstvo može imati dovoljno snage da ulaže u istraživanje i razvoj, to povećava produktivnost, diže plaće i posljedično diže standard hrvatskog gospodarstva.
Hoćemo li po vama iduće godine živjeti bolje?
Kada gledamo čiste brojeve, i ako znamo da je prosječna plaća porasla realno za šest posto, onda matematika kaže da su primanja rasla brže od inflacije. To znači da je ipak prosječna plaća nadmašila inflatorne učinke i nije točno da je inflacija pojela primanja. Moramo se fokusirati da konačno izađemo s registrom kućanstava i odredimo koji su to naši sugrađani koji su socijalno ugroženi i njima treba pomoći.
