U razdoblju od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odrekle su se ukupno 102.318 osoba, pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH. Nakon dugogodišnjeg rasta, od 2022. godine bilježi se jasan trend pada broja odricanja, koji se nastavio i tijekom 2025. godine.
Najizraženiji val odricanja zabilježen je početkom 2000-ih. Rekordna je bila 2003. godina, kada se državljanstva Bosne i Hercegovine u samo jednoj godini odreklo 9.128 osoba. U tom razdoblju godišnje su se bilježile tisuće zahtjeva, dok su krajem 1990-ih brojke bile simbolične i kretale se u desecima.
Između 2008. i 2015. godine evidentirana je stagnacija, s prosjekom od oko 3.500 odricanja godišnje. Slijedi razdoblje od 2016. do 2019. godine, kada broj ponovno raste i prelazi 4.000 godišnje. Pandemijske godine donose pad, a nakon 2021. taj se trend dodatno pojačava. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 1.580 odricanja, što je gotovo šest puta manje nego u godinama najvećeg vala.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, najčešći razlog odricanja je stjecanje državljanstva Savezna Republika Njemačka i Republika Austrija.
„U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navoditi razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje te lakše studiranje u inozemstvu“, navode iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Možda vas i ovo zanima
Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što građanima omogućava zadržavanje bh. državljanstva prilikom stjecanja državljanstva tih država. Takva mogućnost godinama nije postojala u slučaju Njemačke, što je imalo izravan utjecaj na broj odricanja.
Njemačka je 2024. godine izmijenila zakon o državljanstvu te omogućila stjecanje njemačkog državljanstva bez obveze odricanja od državljanstva države izvan Europske unije. Time je uklonjen jedan od ključnih razloga za nova odricanja bh. državljanstva. Ipak, otvoreno je pitanje građana koji su njemačko državljanstvo stekli prije lipnja 2024. godine i koji su se, prema tada važećim propisima, morali odreći bh. državljanstva.
Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut za Klix.ba ističe da je već po stupanju na dužnost naložio da se građanima savjetuje čekanje zakonskih izmjena.
„Ostaje problem više od 100.000 naših ljudi koji su se ranijih godina odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dopušta povrat bh. državljanstva samo uz uvjet odricanja od njemačkog, što će rijetko tko učiniti. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu. Oko tog pitanja dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav“, rekao je Arnaut.
Kada je riječ o stjecanju bh. državljanstva, Ministarstvo civilnih poslova vodi evidenciju osoba koje pravo ostvaruju po članku 13. Zakona o državljanstvu BiH, koji se odnosi na povratnike i njihove potomke. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine po toj je osnovi državljanstvo Bosne i Hercegovine dobilo 15 osoba.
Među novim državljanima u 2025. godini su tri osobe iz Rusije, tri iz Turske, dvije iz Crne Gore, dvije iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država, Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
