Starost stanovništva u ruralnim područjima, napadi vukova u dalmatinskom zaleđu, ali i bolesti poput kuge malih preživača i bolesti plavog jezika od 2015. godine odnijeli su trećinu hrvatskog fonda ovaca
Gužve na hrvatskim pašnjacima odavno nema. Negativni trend u stočarstvu odrazio se i na uzgoj ovaca kojih je iz godine u godinu sve manje. Od 2022. proizvodnja mlijeka je s 2,3 pala na 1,6 kilograma, pa je dovedena u pitanje i proizvodnja sira. Ugrožava li to i čuveni paški sir istražili smo na Pagu. Starost stanovništva u ruralnim područjima, napadi vukova u dalmatinskom zaleđu, ali i bolesti poput kuge malih preživača i bolesti plavog jezika od 2015. godine odnijeli su trećinu hrvatskog fonda ovaca.
“Kad sam preuzimao funkciju predsjednika Saveza, imali smo 725 tisuća ovaca, a danas je taj broj oko 525. Znači da bi to bio broj od 200 tisuća ovaca da smo izgubili”, kaže Tomislav Vidas, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza. Samo sedam posto hrvatskih ovaca uzgaja se zbog proizvodnje sira, pa otok Pag za sada nepovoljni trend zaobilazi jer oni ovce uzgajaju primarno zbog brendiranog i čuvenog sira koji je odavno sinonim za kvalitetu. Različiti proizvođači cijene ga od 45 do čak 120 eura po kilogramu.
“Prvo treba ispoštovati kvalitetu higijene hrane, nakon toga treba ispoštovati kvalitetu samoga proizvoda da to bude ono što ljudi žele platiti. Na kraju krajeva, ispoštovati taj novac koji ljudi daju za taj proizvod. I kad se sve to zbroji, to je recept za uspjeh”, jasan je vlasnik sirane iz Kolana Šime Pernjak i dodaje kako je u izgradnju brenda paškog sira uložen enorman trud. Cijena donosi isplativost, a isplativost održava interes proizvođača. Ove se godine na tečaj iz sirarstva javilo više od 50-ak zainteresiranih, a u pripremi su i nove potpore za otvaranje malih sirana.
Trud im se vraća
“U sklopu tog natječaja svi mali sirari moći će obnoviti svoje strojeve koje imaju. Navedena je cijela lista strojeva u visini od 65 posto. S time da tijekom dvije godine mogu ostvariti čak do 30 tisuća eura potpore”, dodaje Tomislav Vidas. Pernjak, čija sirana srednje veličine godišnje proizvede od 25 do 27 tona sira, ne boji se da će doći do smanjenja proizvodnje.
Možda vas i ovo zanima
“Osim mlijeka od našeg stada, imamo i 18 kooperanata s otoka Paga i smatram da se solidno može živjeti od tog mlijeka zato što je cijena tri eura po kilogramu što je praktički najveća cijena ovčjeg mlijeka u Europi, a ne samo u Hrvatskoj”, poručuje Šime Pernjak. Upravo zbog očuvanja kvalitete mlijeka na južnoj strani Paga uskoro se kreće u izgradnju centra za ovčarstvo koji će služiti za očuvanje izvornosti genetike paške ovce. Na Pagu nema vukova, tek je ponešto štete od čagljeva, a ovce se uglavnom uzgajaju, čuvaju u privatnim ogradama. Zapravo na Pagu nikada nije bilo više ovaca nego u posljednje vrijeme. Trenutačno na otoku ima oko 32 i po tisuće prijavljenih ovaca, a otočni rekord od prije nekoliko godina je 36 tisuća.
“U prošlosti su se bavili s uzgojem vinove loze… jako puno vina i rakije su imali, od toga se živjelo, a ovce su bile usput onako da imaš friškog mesa kad ti zatreba jer nije bilo ledenica, nije bilo frižidera. Sada to, ovce su postale isplativ biznis, bar nama koji hoćemo. A ovi koji neće, on proda parcelu, kupi auto i baš ga briga”, poručuje svježe umirovljeni proizvođač sira iz Novalje Krunoslav Vidas koji se ovčarstvom počeo baviti sa suprugom nakon rata kao razvojačeni branitelj. Krenuli su s 26 ovaca, a sada ih njegov sin ima oko 340. Pažani su godinama ulagali u tehnologiju proizvodnje i promociju zajedničkog brenda paškog sira, pa im se sada trud i vraća. Dok god zarada od sira parira zaradi od turizma, Pažani se za njegovu budućnost ne boje.
