Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku snažno su reagirala svjetska tržišta energenata. Cijena sirove nafte naglo je porasla, zlato je ojačalo, a plin dosegnuo najvišu razinu u više od godinu dana – skuplji je za oko 20 posto.
Referentna cijena sirove nafte Brent u ranoj je trgovini skočila više od devet posto i približila se razini od 80 dolara po barelu, što je najviše od lipnja prošle godine. Tijekom dana rast se stabilizirao na oko 7,5 posto, pa se Brent kreće oko 78 dolara, dok je američka nafta na razini od približno 70 dolara, piše RTL.
Energetski stručnjak Igor Dekanić ističe da bi se taj rast mogao preliti i na hrvatsko tržište. “Porast cijena na benzinskim postajama mogao bi biti u centima, nekoliko centi po litri”, kaže Dekanić, dodajući da je trenutačna reakcija tržišta ipak blaža nego na početku rata u Ukrajini, kada su cijene rasle 35 do 40 posto, ali su se nakon nekoliko mjeseci vratile na prethodne razine.
Na benzinskim postajama u Hrvatskoj zasad nema većih gužvi, no građani očekuju poskupljenja. “Porast cijena goriva je siguran. Čim zemlje koje izvoze naftu imaju problema, cijene idu gore”, kaže Branko iz Zagreba. Njegov sugrađanin Tomislav procjenjuje da bi cijene mogle porasti “za barem 10 do 15 posto”.
Vlada je u srpnju ukinula uredbu o ograničenju maloprodajnih cijena goriva, a iz Ministarstva financija poručuju da prate situaciju. Ministar Tomislav Ćorić upozorava da bi snažniji rast cijena nafte imao šire posljedice. “Snažan porast cijena nafte, ako bi do njega došlo, reflektirat će se na cjelokupnu svjetsku i europsku, pa i hrvatsku ekonomiju. To se ne može izbjeći. To nije scenarij kojim želimo ići. Vjerujem da će doći do deeskalacije u narednim danima”, poručio je.
Možda vas i ovo zanima
Jedno od ključnih pitanja u aktualnoj krizi jest hoće li Iran blokirati Hormuški tjesnac, širok 33 kilometra, kroz koji prolazi oko četvrtine ukupne godišnje svjetske proizvodnje nafte. Iranski ministar vanjskih poslova zasad tvrdi da zatvaranje jedne od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz nafte nije u planu, no dio analitičara upozorava da bi eventualna blokada mogla pogurati cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Rast cijena energenata već se osjeća i na tržištu plina, koji je poskupio za oko 20 posto i dosegnuo najvišu razinu u više od godinu dana. Pitanje je hoće li skuplja energija dodatno podići cijene hrane. Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažević upozorava da bi posljedice mogle ovisiti o trajanju sukoba. “Vjerujem da, što se tiče Europe, neće biti većih problema u opskrbi, ali sam Bliski istok, koji najveći dio hrane dobiva iz uvoza, tu bi moglo nastati dosta velikih problema i s opskrbom hranom”, kaže Blažević.
Nove cijene goriva na hrvatskim crpkama očekuju se sutra, a koliki će biti konačni iznosi ovisit će o odlukama distributera i daljnjem razvoju situacije na svjetskim tržištima.
