Poznati imotski poljoprivrednik i maslinar Tomislav Slišković upozorava na veliki, ali nedovoljno iskorišten potencijal Imotskog polja.
Prema riječima stručnjaka, Imotsko polje, kroz koje protječe rijeka Vrljika, zahvaljujući iznimno plodnoj zemlji ima kapacitet proizvoditi dovoljno zdrave i svježe hrane za cijelu Imotsku krajinu, ali i šire područje Dalmacije, prenosi Slobodna Dalmacija.
Unatoč tome, značajan dio obradivih površina i dalje ostaje zapušten i neiskorišten.
“S ovakvom zemljom mogli bismo biti samodostatni, pa i više od toga. Umjesto toga, gledamo kako polja zarastaju”, upozoravaju upućeni.
Slika Imotskog polja danas, ističu mnogi, najbolje oslikava neiskorištenu priliku lokalne poljoprivrede.
Možda vas i ovo zanima
“Žalosno je da ovakav potencijal stoji neobrađen”, poručuje.
Imotsko polje, poznato i kao Imotsko-bekijsko polje, jedno je od najvećih i najplodnijih krških polja u ovom dijelu Europe. Prostire se na ukupno 95 četvornih kilometara, od čega se 45 km² nalazi u Hrvatskoj, a 50 km² u Bosni i Hercegovini.
Smješteno u unutrašnjosti srednje Dalmacije, na nadmorskoj visini između 248 i 283 metra, polje se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok u dužini od 33 kilometra, dok mu širina doseže do šest kilometara. Dijeli se na Gornje polje, površine 22,8 km², i znatno veće Donje polje od 72,2 km², koje razdvaja uski pojas između Kamenmosta i Glavine Donje. U njegovu južnom dijelu nalazi se i izdvojeni ogranak poznat kao Grudsko polje.
Hidrološku sliku obilježavaju ponornice Suvaja (Ričina) i Sija (Jaruga), koje oblikuju vodeni sustav Gornjeg polja, dok Donjim poljem protječu Vrljika, Jaruga i Grudski potok. Izvori vode smješteni su uz sjeverni rub polja, dok su ponori slabije propusnosti, zbog čega su poplave u prošlosti bile česta pojava. Izgradnjom odvodnih tunela 1940-ih godina taj je problem u velikoj mjeri ublažen.
Na jugoistočnom dijelu polja, u blizini Drinovaca, 2004. godine izgrađena je hidroelektrana Peć Mlini, koja koristi vode Vrljike i Grudskog vrila.
Plodno tlo, sastavljeno od crvenice i tercijarnih naplavina, stoljećima je omogućavalo intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Na ovom području uzgajali su se kukuruz, duhan, vinova loza, voće i povrće, i to u znatno većem obujmu nego danas. Dijelovi Donjeg polja, gdje su tla isprana, ostali su prekriveni šumom i nisu pogodni za obradu.
Posebnu prirodnu vrijednost imaju Prološko blato, zaštićeno kao značajni krajobraz, te izvor Vrljike s okolnim područjem, koji ima status posebnog ihtiološkog rezervata.
Naselja uz polje razvijala su se uz prometnice koje prate njegove rubove. Među većim naseljima su Imotski, Zmijavci, Runović, Donji Proložac i Postranje u Hrvatskoj, te Grude, Sovići i Drinovci u Bosni i Hercegovini. Najvažnija prometnica koja povezuje ovo područje je državna cesta Trilj – Cista Provo – Imotski – Vinjani Donji – Grude.
