Zgrada u Imotskom sagrađena je i brže nego da su je Kinezi gradili. Stambena peterokatnica u Ulici Hrvatskog proljeća s prizemljem, ako se gleda prema dozvolama, sagrađena je za 15 dana. Kako stoji na tabli, pravomoćnost građevinske dozvole nastupila je 5. listopada, dok je gradilište prijavljeno prije devet dana, 16. listopada. Međutim, zgrada je već dobrano u rohbau fazi, piše Jutarnji List.
Objekt oko kojeg se ovih dana u javnosti i u Imotskom diglo mnogo prašine, prema dokumentaciji na tabli na gradilištu je naizgled legalan, ali datumi početka radova i brzina gradnje su u najmanju ruku čudni. Prašina se zasluženo digla jer je zgrada sagrađena u neposrednoj blizini i šaka je u oko u pogledu prema Modrom jezeru, zaštićenom parku prirode, dijelu Geoparka Biokovo – Imotska jezera koji je nedavno uvršten na UNESCO-ovu listu geoparkova, prirodnom bogatstvu Imotskoga i Hrvatske. Međutim, na tabli stoji da je građevinska dozvola dobivena od Splitsko-dalmatinske županije – Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje pododsjek u Imotskom 7. rujna. Tako su radovi vjerojatno krenuli kad je građevinska neslužbeno dobivena, a ne od trena kad je postala pravomoćna.
Gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić u lokalnim je medijima nedavno izjavio da se sporna građevina ne uklapa u Prostorni plan, a da je investitor dužan iščitati i prilagoditi se aktima kako bi mogao zatražiti potrebne dozvole. Također je rekao da “prema općim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Imotskog na lokaciji građenja višestambenog objekta nije moguća njegova gradnja, a što nam je potvrdio i sam izrađivač Prostornog plana”. Međutim, dozvola je ipak dobivena. Po gradu se priča da je ishođena prema “starom” planu.
Koliko zgrada narušava vizuru najbolje se vidi kada se s autoceste izlaz Zagvozd spusti i pojavi se otvoreni pogled prema Modrom jezeru. Uz to što je narušena vizura, zgrada ni po čemu nije slična susjednim objektima i predstavlja loš presedan.
Razgovarali smo s ravnateljem Županijske javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti More i krš, Domagojem Lažetom, koji je i sam posjetio lokaciju.
Možda vas i ovo zanima
- Radi se o tome da se objekt nalazi s južne strane ceste, a granica je spomenika prirode sama cesta, te ju ne obuhvaća, izvan je zaštićenog područja. S obzirom na to, naši čuvari prirode nemaju zakonsku mogućnost podnošenja kaznene prijave, ma što mi mislili o ovom slučaju. No, smatram da ovaj objekt, s obzirom na to da je uz samu granicu sa zaštićenim područjem geoloških, ali i krajobraznih značajki, negativno utječe na vizuru – objasnio je Lažeta da ova zgrada “za dlaku” ne ulazi u zonu spomenika prirode.
