Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, odnosno s 124,2 na 215 eura na 1.000 komada, što bi predstavljalo dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u zemljama s kojima Europska unija graniči, čime bi hrvatska izvozno orijentirana duhanska industrija došla u težak položaj, proračun bi izgubio milijune eura godišnje, a opravdan je i strah od bujanja crnog tržišta, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
Strateška industrija
– Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana – od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem Europske unije, ističu u udruzi poslodavaca.
Analize pokazuju da je potražnja za cigaretama, duhanskim i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja Europska komisija, pa u HUP-u zaključuju da bi planirano povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda
– Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji, upozoravaju u HUP-u.
Dodaju da bi došlo do velikih razlika u cijenama duhanskih proizvoda koje bi povećanjem trošarina nastale u odnosu na nama susjedne zemlje koje nisu članice EU-a: Srbiju, BiH i Crnu Goru, što bi hrvatsku duhansku industriju dovelo u izrazito težak položaj.
Možda vas i ovo zanima
Osim povećanja trošarina, Komisija također predlaže i porezni mehanizam TEDOR, odnosno preusmjeravanje 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina u proračun EU-a, što bi Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje, procjenjuju u HUP-u.
– To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ, navode u HUP-u i dodaju da bi predložene mjere ograničile fiskalnu autonomiju država članica, posebno juga i jugoistoka EU-a, gdje je kupovna moć ispod prosjeka Europske unije, uključujući Hrvatsku.
