Bosna i Hercegovina europski je rekorder po broju kladionica, a izmjene Zakona o PDV-u, kojima se igre na sreću uvode u sustav oporezivanja, ponovno su otvorile pitanje zatvara li država godinama oči pred ozbiljnim društvenim problemom. Dok se na svakom uglu otvaraju nova uplatna mjesta, u kladionicama sjede i maloljetnici i umirovljenici, a broj patoloških kockara raste.
Hoće li oporezivanje kladionica donijeti stvarne promjene, kome odlazi enorman profit i postoji li uopće sustavna briga o osobama ovisnima o kockanju ili onima koje to tek mogu postati, razgovarali smo s Rasemom Okić, ravnateljicom Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, i Markom Romićem, voditeljem Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara.
Tretmani liječenja
Ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti KS Rasema Okić ističe da su igre na sreću izrazito zastupljene, posebno u sredinama u kojima građani imaju loš socioekonomski status, te da je cijelo područje Balkana, kako kaže, preplavljeno lancima kockarnica i igara na sreću.
„Ljudi kockaju otkako postoji društvo. Ali to mora biti uređeno. U Federaciji BiH postoje dvije referentne ustanove. Mi smo specijalizirane institucije koje se bave različitim oblicima ovisnosti. Moram naglasiti da se u početku time nismo bavili te smo s radom započeli kada se aktualna patologija nametnula kao oblik novih poremećaja i novih tretmana u liječenju“, kazala je Okić.
S druge strane, Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara, navodi da već 15 godina radi s osobama ovisnima o kockanju i članovima njihovih obitelji te upozorava da država stvara okruženje u kojem ljudi ne mogu preživjeti ni deset dana u mjesecu od redovitog rada, dok istodobno, kako kaže, stvara i uvjete da građani lakše upadnu u zamku kockanja.
„Danas imamo kockarnice i kladionice u svakoj ulici, na svakom mobitelu. Trenutno se u krugu liječenih ovisnika koje vodim liječi 90 patoloških kockara. Najmlađi ima 14 godina, četvero ih je maloljetno, a najstariji oko 70 godina. U najvećem broju slučajeva riječ je o muškarcu srednje životne dobi, od 35 do 45 godina, najčešće oženjenom, s dvoje djece i brakom koji je u raspadu“, rekao je Romić.
Dodaje kako je dolazak na liječenje i traženje stručne pomoći u mnogim slučajevima posljednji pokušaj supruge, sestre ili majke da spasi brak ili samog čovjeka.
Agresivni marketing
„Radeći ovaj posao svakodnevno, vidio sam da je kontekst u kojem ljudi žive iznimno važan faktor u razvoju ove pošasti. Kada bi mladi, još tijekom osnovne škole, znali da će ih nakon srednje škole čekati posao ili mogućnost studiranja, tvrdim da bi se znatno manji broj okretao kockanju. Država je zatvorila sve što je mogla zatvoriti. Sve nas je manje i sve nam je teže. Broj ovisnika o kockanju stalno raste. Broj razorenih obitelji sve je veći“, naglasio je Romić za N1.
Okić upozorava i na širi obrazac ponašanja, navodeći da se alkohol i cigarete konzumiraju i u dobrim i u teškim vremenima, ali da građani sve češće primjećuju i rast broja kockarnica na svakom koraku.
„Ondje je uvijek gužva i dim. Često se nude i druga sredstva ovisnosti. Kada izgube na kocki, tugu utapaju u alkoholu. Kada dobiju, pobjedu slave alkoholom. Sve nas je manje, a sve više kockara. Toliko je ljudi otišlo iz zemlje, a oni koji su ostali češće pune ugostiteljske objekte, među njima i kockarnice, nego radna mjesta“, rekla je Okić.
Ističe i da su patološki kockari, kako kaže, često narcističnih osobina te vjeruju da su iznimno uspješni u svojim kombinacijama, zbog čega im je teško priznati problem.
„Kada gledate osobu ovisnu o alkoholu, ona je često vidljiva na ulici, dok ovisnost o kockanju nije odmah uočljiva. Drama se događa u tišini. Kada se sve razotkrije, tada nastaju ozbiljni problemi. U pravilu nisu upadljivi, ali uvijek pronađu razlog i opravdanje zašto kockaju. Kladionice upravo na takvima ostvaruju najveću zaradu. Najveća dobit dolazi od kroničnih ovisnika o igrama na sreću“, istaknula je Okić.
Dodaje da se patološki kockari ne mogu promijeniti preko noći, ali upozorava na tisuće mladih ljudi koji su, prema njezinim riječima, izloženi iznimno agresivnom marketingu.
Prokockao 700.000 maraka novca tvrtke
„Kockarnice rade od jutra do večeri, rade i nedjeljom. Toliki je njihov društveni značaj da im je dopušten rad nedjeljom. To su anomalije o kojima se nitko nikada ozbiljno nije zapitao“, kazala je Okić.
Romić upozorava i na pogreške koje obitelji često čine kada u vlastitom domu imaju kockara, navodeći da mnogi ne reagiraju na vrijeme jer ranije nisu imali iskustva i ne znaju prepoznati problem.
„Mnogi roditelji izgube godine i godine vjerujući lažima sina, brata ili kćeri koji kocka. Vjeruju objašnjenjima zašto nema novca. Jučer je bila plaća, danas nema ni marke. Ljudi se uhvate za laž kockara umjesto da istini pogledaju u oči“, rekao je Romić.
