Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u veljači su u odnosu na veljaču 2025. godine bile u prosjeku veće za 3,8 posto, a u odnosu na siječanj veće su za 0,3 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je od hrvatske stope inflacije u eurozoni veća samo ona u Slovačkoj.
Inflacija je ubrzala u odnosu na siječanj za kada je iznosila 3,4 posto, te u odnosu na prosinac s 3,3 posto te se vratila na razinu iz studenoga kada je, kao i u veljači, iznosila 3,8 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini u veljači poskupjele za 7,7 posto, energiju 4,3 posto te hrana, piće i duhan 3,6 posto. Istovremeno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 0,1 posto.
Na mjesečnoj razini to jest u odnosu na siječanj, energija je poskupjela za 1,4 posto, usluge za 0,5 posto te hrana, piće i duhan, za 0,2 posto, dok je pad cijena od 0,6 posto procijenjen za industrijske neprehrambene proizvode bez energije.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), prema prvoj procjeni u veljači 2026. u odnosu na veljaču 2025. u prosjeku su bile više za 3,9 posto, dok su u odnosu na siječanj više za 0,3.
Veću inflaciju od Hrvatske u eurozoni mjerenu HICP-om u veljači imala je samo Slovačka, sa stopom od četiri posto, pokazuju podaci Eurostata.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za veljaču objavljuju se 17. ožujka.
