Njemačka i dalje bilježi rast broja stanovnika zahvaljujući migracijama, no struktura tog rasta doživjela je značajan zaokret. Najnoviji podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda Destatis pokazuju da se obrasci koji su desetljećima oblikovali europsko tržište rada sada mijenjaju u suprotnom smjeru.
U razdoblju od 12 mjeseci zaključno s listopadom 2025. godine Njemačka je ostvarila ukupnu neto migraciju od +249.666 osoba. Međutim, taj rast gotovo u cijelosti proizlazi iz dolazaka iz trećih zemalja, dok se istodobno bilježi odlazak građana Europske unije, uključujući i znatan broj hrvatskih državljana.
Više od 10.600 Hrvata napustilo Njemačku
Prema službenim podacima Destatisa, neto migracijski saldo hrvatskih državljana iznosi –10.676 osoba. To znači da je u promatranom razdoblju Njemačku napustilo osjetno više Hrvata nego što ih je u nju doselilo.
Riječ je o jednom od najvećih negativnih salda među državama članicama Europske unije. Slični trendovi zabilježeni su i kod drugih zemalja srednje i istočne Europe:
Poljska: –14.875
Bugarska: –11.930
Rumunjska: –5.333
Grčka: –2.010
Mađarska: –1.056
Možda vas i ovo zanima
Ukupno gledano, Njemačka je u godinu dana izgubila više od 33.000 građana Europske unije, ne računajući vlastite državljane.
Povratak kući sve vidljiviji i u Hercegovini
Iako službena statistika ne razdvaja povratnike po regijama, lokalni pokazatelji upućuju na rastući trend povratka. Izjave poslodavaca, kretanja na tržištu nekretnina te demografska slika u pojedinim sredinama sugeriraju da se dio hrvatskih državljana vraća u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, osobito u Hercegovinu.
Sve je više obitelji koje se, nakon višegodišnjeg rada u Njemačkoj, odlučuju na povratak. Razlozi uključuju rast troškova života, visoke cijene stanovanja, nesigurnije radne ugovore te postupno smanjivanje razlike u kvaliteti života između Njemačke i matičnih zemalja.
Posebno je uočljiv povratak radno sposobnih osoba koje su u Njemačkoj stekle radno iskustvo i financijsku sigurnost, a sada traže zaposlenje ili pokreću vlastiti posao bliže obitelji.
Njemačka gubi Europljane, dobiva migrante iz trećih zemalja
Dok broj Hrvata i drugih građana EU-a opada, Njemačka bilježi snažan priljev stanovništva iz trećih zemalja. U istom razdoblju zabilježena je neto migracija od +382.290 osoba izvan Europske unije.
Najveći neto priljevi zabilježeni su iz:
Ukrajine: +86.913
Indije: +38.907
Sirije: +30.379
Turske: +22.284
Afganistana: +15.545
Kosova: +14.892
Albanije: +10.710
Irana: +10.219
Kine: +8.890
Srbije: +4.016
Ovi podaci pokazuju da demografski rast Njemačke sve manje počiva na europskoj radnoj snazi, a sve više na globalnim migracijskim tokovima i dolascima iz zemalja izvan EU-a.
Kraj jednog migracijskog modela
Stručnjaci već dulje upozoravaju da se model u kojem su zemlje poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Poljske desetljećima popunjavale njemačko tržište rada približava svojim granicama. Demografski potencijal istočne Europe je ograničen, a mlađe generacije sve češće biraju povratak, rad na daljinu ili druge destinacije.
Podaci Destatisa jasno potvrđuju promjenu dugogodišnjih trendova na europskom migracijskom tržištu.
