Dugoročne sezonske prognoze za zimu 2025./2026. pokazuju kako će treća uzastopna godina utjecaja klimatskog fenomena La Niña imati snažan odjek na globalne vremenske obrasce, ali s različitim posljedicama za Sjevernu Ameriku i Europu. Dok se sjevernom dijelu američkog kontinenta najavljuje povratak „stare, klasične“ zime s iznadprosječnim snježnim oborinama i nižim temperaturama, veći dio Europe suočit će se s toplijim i sušnijim uvjetima.
Prema najnovijim analizama portala Severe Weather Europe, La Niña se trenutačno nalazi u slaboj do umjerenoj fazi i nastavlja se hladiti. Očekuje se da će potrajati kroz jesen i zimu te postupno oslabjeti početkom 2026., prelazeći u neutralnu fazu do proljeća. NOAA Climate Prediction Center (CPC) procjenjuje vjerojatnost nastavka La Niñe od prosinca 2025. do veljače 2026. između 70 i 80 posto.
La Niña mijenja tropske oborine, tlakove i veze između oceana i atmosfere, a u Sjevernoj Americi tipično uzrokuje snažan visokotlačni blok u sjevernom Pacifiku. Taj sustav preusmjerava polarnu mlaznu struju prema jugu, donoseći hladniji zrak u zapadne, sjeverne i središnje dijelove SAD-a. Povijesni podaci pokazuju temperaturne anomalije između -1 i -3 °C u zapadnoj Kanadi i sjeverozapadnim te središnjim dijelovima SAD-a, uz porast snježnih oborina od 20 do 50 posto u tim regijama. Topliji uvjeti istodobno prevladavaju na jugoistoku SAD-a i istočnoj Kanadi.
Za Europu, utjecaj La Niñe je posredan. Modeli ukazuju na prevladavanje zapadnih vjetrova i blažih vremenskih obrazaca, što dovodi do općenito ispodprosječnih snježnih oborina, posebno u južnim i zapadnim dijelovima kontinenta.
ECMWF: Manje snijega na jugu i zapadu, blagi porast na krajnjem sjeveru
Sezonski model ECMWF-a predviđa negativne anomalije snježnih oborina od 20 do 40 posto u južnoj i zapadnoj Europi između prosinca 2025. i veljače 2026. Skandinavija i Island očekuju blagi porast snijega od 10 do 20 posto, dok će središnji dijelovi kontinenta imati nešto manji deficit u odnosu na jug.
Možda vas i ovo zanima
-
Prosinac: Dominiraju negativne anomalije, a snažan visokotlačni sustav ograničava nastanak širokih snježnih područja.
-
Siječanj: Dolazi do djelomičnog poboljšanja, a jugoistočna Europa pokazuje potencijal za do 10 posto više oborina, osobito u planinskim regijama.
-
Veljača: Mlazna struja povlači se prema sjeveru, zapadni vjetrovi donose blaže uvjete, a snijeg postaje rjeđi.
-
Ožujak: Mogući kratkotrajni porast snježnih oborina u središnjoj Europi do 20 posto, no ostatak kontinenta bilježi niže vrijednosti, što označava raniji prijelaz u proljeće.
UKMO: Još pesimističniji scenarij
Britanski UKMO model potvrđuje trendove ECMWF-a, ali prikazuje još izraženiji manjak snijega, osobito u južnim i zapadnim dijelovima Europe. Jedina iznimka su Skandinavija i sjever Rusije, gdje se očekuju blago iznadprosječne količine snijega.
-
Prosinac: Negativne anomalije do -40 posto signaliziraju spor početak sezone.
-
Siječanj: Najveći potencijal za snijeg u središnjoj Europi, no temperature u nizinama vjerojatno neće omogućiti značajnije zadržavanje snježnog pokrivača.
-
Veljača i ožujak: Smanjenje snježnih oborina na većem dijelu kontinenta, uz blage pozitivne anomalije u subalpskom području i snažan sušni signal prema proljeću.
Oba modela slažu se u glavnim smjernicama: negativne anomalije dominiraju prosincem i veljačom, dok siječanj donosi ograničene prilike za snježnije razdoblje u središnjem i jugoistočnom dijelu Europe. Dugoročne prognoze tako pokazuju jasnu razliku između sjeverne Amerike, koja ulazi u hladniju i snježniju zimu, i Europe, gdje se očekuju blaži i sušniji uvjeti.
