Ukupni rashodi za socijalnu zaštitu stanovnika Europske unije prošle su godine dosegnuli gotovo pet milijardi eura, što je oko sedam posto više nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, riječ je o jednoj od najznačajnijih stavki javne potrošnje u državama članicama.
Socijalna izdvajanja činila su oko 27 posto BDP-a Europske unije, što predstavlja povećanje od 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Podaci pokazuju velike razlike među državama: najveći udio socijalnih rashoda u BDP-u zabilježen je u Finskoj s 32,5 posto, Francuskoj s 31,9 te Austriji s 31,8 posto. Na dnu ljestvice nalaze se Irska s 12,4 posto, Malta s 13,4 i Mađarska s 16,6 posto.
Najveći dio ukupnih izdataka odnosi se na mirovine i skrb za starije. Eurostat navodi da su „naknade za starost iznosile 2,04 milijarde eura, odnosno 41,5 posto ukupnog iznosa“, dok su „naknade za bolest i zdravstvenu skrb dosegnule 1,46 milijardi eura, odnosno 29,7 posto“. U ostale kategorije ulaze naknade za invaliditet, preživjele članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost, stanovanje te borba protiv socijalne isključenosti.
Rashodi za socijalu porasli su u svim državama članicama, no dinamika rasta nije bila jednaka. Najveći skok bilježe Estonija s 19,5 posto i Hrvatska s 17,8 posto. Najsporiji rast zabilježen je u Grčkoj, gdje je iznosio 3,2 posto, i u Švedskoj s rastom od 3,9 posto.
Unatoč snažnom povećanju, Hrvatska i dalje za socijalnu zaštitu izdvaja znatno manje od prosjeka Europske unije. Udio socijalnih rashoda u hrvatskom BDP-u iznosi 21,6 posto, dok se prosjek EU-a kreće oko 27 posto. Za usporedbu, Slovenija izdvaja 23,4 posto, a Mađarska 16,6 posto BDP-a.
