Vezica šparoga od 15-ak dekagrama koštala je 8 eura na Dolcu, malo veća 15, a 40-ak dekagrama 20 eura.
“Nitko vas ne tjera da ih kupite, ima i blitve i špinata. Mislite da je lako brati šparoge po kamenjaru, zavlačiti se u draču, a ima i zmija”, pravda se Večernjem listu kumica na zagrebačkom Dolcu gdje su se prve sezonske šparoge proteklih dana prodavale i skuplje.
Vezica od svega 15-ak dekagrama, koliko je na upit o težini pokazala vaga, koštala je 8 eura, malo veća 15, a nepunih 40-ak dekagrama 20 eura, što znači da bi za kilogram ove cijenjene delicije trebalo izdvojiti i 50 do 55 eura – dovoljno da se obavi i neki bolji špeceraj u kojem bi se našla i koja kila mesa – primjerice i 3 kilograma janjetine iz jedne od dolačkih mesnica, koja košta 15 eura/kg, a priteklo bi i za prilog poput kile špinata koji se cijeni na 5 eura i koji kilogram mladog krumpira od 2 eura. Toliko stoji i 16,5 kg pilića, kojih Vlada štiti cijenu na 3,32 eura.
“Sad sam kupila kilogram svinjske vratine bez kosti za 8 eura u mesnici. Pretpostavljam da nitko neće kupiti kilu šparoga, ali od malog ‘maca’, koji se prodaje za cijenu kile svinjetine, kad maknete drvenasti dio, ne ostane vam ni polovica. Precijenjeno je to, ali ljudi valjda imaju novca i kupuju kad cijene ne padaju”, kazala je umirovljenica Vinka.
Tko ih pak bere, ‘profesionalni’ berači, koji bi za komercijalno sakupljanje na područjima kojima gospodare Hrvatske šume trebali imati i ugovore – ili obični građani koji tako zarade koji euro ‘na crno’ – teško je reći. Lani je izdano samo 5 dozvola Hrvatskih šuma za njihovo branje za prodaju, a nitko nije ulovljen s ‘prstima u pekmezu’, za što su predviđene visoke kazne – od 133 do 933 eura. Zapravo se šparoge najviše i nalaze u šikarama i na rubovima polja, vinograda i maslinika u Dalmaciji, uz suhozide koji nemaju veze s državnim trgovačkim poduzećem pa za takvo branje i ne treba dozvola. No zašto riskirati? Otkako se do besplatnih dozvola može doći s nekoliko klikova miša, samo u posljednja 24 sata, od 217 zatraženih i izdanih dozvola od Hrvatskih šuma, njih 178 bilo je za branje šparoga.
Možda vas i ovo zanima
“Nema promjena u odnosu na prošlih nekoliko godina. I dalje se za osobne potrebe dnevno može sakupiti do ukupno 5 stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika biljaka s listovima i/ili cvjetovima pa tako i šparoga, do 3 kg plodova nadzemnih gljiva, do 0,1 kg tartufa i lišaja, do 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova biljaka, do 1 kg listova biljaka, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena…”, nabrajaju iz HŠ-a. Ukupno su, od 2021., otkako je napravljena nova aplikacija, do danas izdane 37.362 dozvole, a registriranih je korisnika 25.073. Najveći broj dozvola, koje se izdaju na jednu godinu, odnosi se na vrganje – 1370, ostale gljive 1223, 1067, šparoge (961), potom za mrke trubače, pitomi kesten… Prve godine korištenja aplikacije izdano je ukupno 280 online dozvola, sljedeće godine 5312, 2023. 12.638…
Osim šparoga, tržnice su ovih dana preplavile i proljetnice i drugo samoniklo bilje, od kojih su neke vrste pod posebnim prismotrom Ministarstva zaštite okoliša. Ono ne izdaje dopuštenja za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe, ali je prva adresa za njihovo uzimanje iz prirode u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (komercijalne svrhe). Na toj se listi, primjerice, ne nalazi divlja ili oštrolisna šparoga (Asparagus officinalis), ali se štiti bljušt (Tamus communis), koji u Dalmaciji smatraju manje vrijednom vrstom šparoge, a zovu ga i kuka, bljušć, bruškandul, kukača ili kukovina.
Proljetnice koje spadaju u strogo zaštićene vrste (kockavica, velecvjetni kukurijek, velika šumarica…) i nalaze se na popisu Priloga I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama zabranjeno je sakupljati iz prirode, a za njihov uzgoj treba imati dopuštenje Ministarstva. U slučaju sakupljanja vrsta za koje je je potrebna dozvola, ali nije ishođena, prekršajne kazne za tvrtku iznose od 3310 do 26.540 eura, za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi od 720 do 3980 eura te za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost od 1320 do 5300 eura. Iste prekršajne kazne propisane su i za branje i sakupljanje strogo zaštićenih vrsta iz prirode te za uzgoj takvih vrsta bez dopuštenja ili protivno dopuštenju, kazali su iz resornog ministarstva.
