Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine, piše N1.
Bugarska je od 1. siječnja uvela euro. Posljednja država koja je to učinila bila je Hrvatska. U tri godine s eurom svašta se promijenilo, a ponajviše cijene.
Do posljednjeg dana prošle godine trajao je rok za zamjenu kovanice kune u eure. Mnogi su se tako oprostili s bivšom valutom. Dnevnik.hr odlučio je, pak, provjeriti koliko bi sve koštalo da je kuna i danas ostala naša službena valuta.
Kilogram krumpira platili su 12 kuna, dok je cijena ovog povrća prije eura bila svega dvije kune. Kava se pila za osam kuna, a danas košta dvostruko više. Kruh je također poskupio – s pet na 12 kuna.
Brojke varaju?
S prelaskom na euro, pažnja većine građana je usmjerena na malu brojčanu vrijednost, a ne na stvarnu vrijednost nekog proizvoda. Mnogi su si jedno vrijeme pomagali s preračunavanjem eura u kune, od čega su odustali nakon što su shvatili koliko je sve poskupjelo.
Možda vas i ovo zanima
“Zbog evazije novca nam se čini da su stvari puno jeftinije nego što jesu. Iz tog proizlazi da smo skloniji inpluzivnije trošiti ili smo pak pretjerano oprezni, dvaput ćemo razmisliti hoćemo li potrošiti”, pojašnjava psihologinja Marija Jurić.
Ekonomisti, čak, ističu da je rast cijena opravdan. “To je tržišni mehanizam, dokle god postoji potražnja da građani nesmetano piju kavu, to je opravdano. Mislim da je s druge strane problem naše percepcije standarda. Nama je standard porastao”, ustvrdio je ekonomski analitičar Petar Vušković.
Ljudi se još nisu odrekli kune
Prije prelaska na euro, vladajući su isticali da neće biti drastičnijih poskupljenja, iako je već uoči eura inflacija znatno porasla.
“To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće”, tvrdio je premijer Andrej Plenković 2019. godine.
S posljednjim danom 2025. zamijenjeno je 470 milijuna komada novčanica i 828 milijuna komada kovanica kune. U optjecaju je još uvijek malo više od četiri milijarde kuna, što u novčanicama, što u kovanicama.
“Bitno je napomenuti da se novčanice mogu zamijeniti neograničeno. Ako netko 2045. godine nađe novčanice kune, može doći u HNB i zamijeniti ih po fiksnom tečaju. Kovanice mogu prodati na numizmatičkom tržištu ili ih zadržati kao sentimentalnu uspomenu”, rekao je Thomir Mavriček, iz sektora za gotov novac HNB-a.
No, kako je Hrvatska turistička zemlja, kune se nalaze po cijelom svijetu. Sada kao suvenir ili podsjetnik na neka jeftinija vremena.
