Na području Imotske krajine priprema se jedan od najvećih energetskih projekata u ovom dijelu Hrvatske. Planirani Vjetropark Zona Imotski trebao bi obuhvatiti područje pet općina, imati do 46 vjetroagregata i ukupnu priključnu snagu do 331,2 megavata.
Projekt je podijeljen u četiri funkcionalno povezane cjeline, a investitor je tvrtka VSB Održiva energija 2. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u međuvremenu je donijelo rješenje prema kojem se u ovoj fazi ne može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja na ekološku mrežu.
Zbog toga će prije nastavka projekta biti potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Najveća elektrana bila bi na Osoju
Prema trenutačnim planovima, najveća cjelina bila bi Vjetroelektrana Osoje s ukupno 21 vjetroagregatom, raspoređenim na površini od približno 1.350 hektara.
Vjetroelektrane Vilinjak i Kamenjak trebale bi imati po devet turbina, dok je na području Prološca predviđeno još sedam vjetroagregata.
Ukupno bi se tako na području Imotske krajine preliminarno postavilo 46 turbina, pojedinačne snage oko 7,2 megavata.
Projekt bi obuhvatio područje općina Proložac, Lokvičići, Podbablje, Runovići i Zagvozd.
Turbine visoke, lopatice duge do 85 metara
Planirani vjetroagregati bili bi velikih dimenzija. Lopatice bi mogle biti duge do 85 metara, dok bi promjer rotora iznosio do 170 metara. Stupovi turbina mogli bi dosezati visinu do 130 metara.
Uz turbine bi bilo potrebno izgraditi i pristupne te interne prometnice širine oko šest metara, kao i elektroenergetsku i komunikacijsku infrastrukturu.
Planirane su kabelske trase, trafostanice te srednjenaponski i optički kabeli, a cijeli sustav trebao bi se priključiti na elektroenergetsku mrežu preko planirane trafostanice TS 400/220/110 kV Imotski.
Posebna pažnja na ptice i šišmiše
Iako se planirane lokacije vjetroelektrana ne nalaze unutar područja ekološke mreže, u njihovoj blizini nalaze se brojna osjetljiva i zaštićena područja, među kojima su Biokovo, Prološko blato, Vrljika, Kanjon Badnjevica te Crveno i Modro jezero.
Poseban izazov predstavljaju vrste ptica i šišmiša koje prelaze velike udaljenosti.
Na širem području zabilježeni su suri orao i zmijar, vrste kod kojih postoji povećan rizik od sudara s vjetroagregatima. Među vrstama za koje će se također morati analizirati mogući utjecaj projekta nalaze se ušara, sivi sokol, eje i druge ptice grabljivice.
Kod šišmiša se, osim mogućnosti sudara s lopaticama, razmatraju i drugi potencijalni utjecaji poput barotraume, stvaranja prepreka na migracijskim rutama i promjena u njihovom kretanju.
Projekt nije odbijen, slijedi detaljnija analiza
Odluka Ministarstva ne znači da je projekt zaustavljen ili odbijen.
Investitor sada mora provesti detaljniju procjenu utjecaja na ekološku mrežu, uključujući moguće posljedice za ptice, šišmiše i zaštićena područja, ali i kumulativni utjecaj s drugim postojećim ili odobrenim vjetroelektranama i elektroenergetskim objektima.
Tek nakon završetka te procedure bit će poznato može li projekt biti realiziran u sada predviđenom opsegu ili će biti potrebno mijenjati broj, raspored ili lokacije pojedinih vjetroagregata
Pokreće se građanska inicijativa protiv vjetroelektrana na Osoju: Najavljen informativni skup u Podbablju
Stranka Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska! oglasila se povodom planova za postavljanje vjetroelektrana na području Osoja u Imotskoj krajini te najavila pokretanje nestranačke građanske inicijative koja bi se protivila njihovoj izgradnji.
Iz stranke navode kako su se još u veljači ove godine javno usprotivili planovima za vjetroelektrane. Njihov vijećnik u Općinskom vijeću Podbablja Jure Gudelj 24. veljače 2026. godine predsjedniku Vijeća uputio je pisano pitanje vezano uz planirano postavljanje vjetroelektrana na Osoju.
Tada su, kako navode u priopćenju, stupili i u kontakt sa strankom Javno dobro, koja okuplja građane i aktiviste usmjerene na očuvanje i zaštitu javnog i općeg dobra.
Novi korak napravljen je nakon sastanka s aktivistom stranke Javno dobro Željanom Jurlinom. Dogovoreno je da se u što skorijem roku u Podbablju organizira informativni skup građana na kojem bi se govorilo o mogućim štetnim posljedicama izgradnje vjetroelektrana.
Cilj okupljanja, prema priopćenju, bit će formiranje nestranačke građanske inicijative protiv vjetroelektrana u Imotskoj krajini.
Priopćenje, datirano 18. kolovoza 2026. godine u Imotskom i Poljicima, potpisuju vijećnik Općine Podbablje Jure Gudelj te vijećnici Gradskog vijeća Imotskog Ranko Braco Lozo i Zdenko Šanić.



