U posljednjih dvadesetak godina, broj djece s dijagnozom autizma znatno je porastao diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.
Pitanje koje sve češće postavljaju i roditelji i šira javnost glasi: što uzrokuje autizam i zašto ga sve više djece ima? Odgovor, prema suvremenoj znanosti, nije jednostavan.
Autizam, odnosno poremećaj iz spektra autizma (ASD), obuhvaća razna stanja koja utječu na komunikaciju, ponašanje i način razmišljanja. Neka djeca imaju tek blaže teškoće u socijalnim vještinama, dok se druga bore s ozbiljnim izazovima u svakodnevnom funkcioniranju. Za razliku od bolesti koje se potvrđuju laboratorijskim nalazima, autizam se dijagnosticira kroz pažljivo promatranje ponašanja i razvoj djeteta.
Znanstvenici danas smatraju da ne postoji jedan uzrok autizma. Umjesto toga, riječ je o složenoj kombinaciji genetskih čimbenika i utjecaja iz okoliša. Genetika igra ključnu ulogu – istraživanja su povezala stotine različitih gena s ovim poremećajem. Osim nasljednih osobina, utjecaj mogu imati i spontane genetske promjene koje se događaju tijekom trudnoće.
No genetika nije cijela priča. Okolišni čimbenici, poput zagađenja zraka, infekcija u trudnoći, prijevremenog poroda ili dobi roditelja – posebno očeva – također mogu povećati rizik, ali ne djeluju sami, već u kombinaciji s genetskom osjetljivošću.
Možda vas i ovo zanima
Jedna od tema koja posljednjih godina izaziva najviše pažnje u javnosti je moguća povezanost lijekova protiv bolova, posebno paracetamola, s razvojem autizma. Dok neka istraživanja ukazuju na potencijalni rizik ako se lijek koristi često tijekom trudnoće, druga pokazuju da se taj učinak gubi kada se usporede djeca istih majki. Stručnjaci zato upozoravaju: paracetamol se u trudnoći može koristiti, ali oprezno i u najmanjoj učinkovitoj dozi.
Kao i mnogo puta do sada, znanstvenici ponavljaju i jasno odbacuju jednu od najraširenijih zabluda – onu o cjepivima. Sve ozbiljne i opsežne studije provedene diljem svijeta nedvojbeno pokazuju da cjepiva ne uzrokuju autizam. Teorije koje to tvrde temelje se na davno pobijenim i znanstveno neutemeljenim tvrdnjama.
Ako cjepiva nisu uzrok, zašto onda broj dijagnoza autizma raste? Odgovor leži u kombinaciji više faktora: širenje definicije autizma, ranije i bolje dijagnosticiranje, kao i veća svijest među roditeljima i stručnjacima. Osim toga, društvene mreže i internetski sadržaji omogućili su mnogima da prepoznaju znakove kod sebe ili djece i potraže stručnu pomoć.
Znanstvena zajednica se slaže u jednom: autizam je jedan od najsloženijih neuroloških poremećaja današnjice, a njegovi uzroci još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. I dok se istraživanja nastavljaju, važno je da informacije koje se šire budu točne, provjerene i temeljene na znanstvenim činjenicama – jer upravo to je ključno za zaštitu djece i pravovremenu podršku obiteljima
