U Hrvatskoj je do kraja prošlog tjedna aktivirano ukupno 108.171 paket besplatnih bankarskih usluga, što čini svega 1,6 posto od ukupno 5,9 milijuna otvorenih potrošačkih računa.
Slabiji interes od očekivanog stručnjaci objašnjavaju strukturom ponude, s obzirom na to da su banke u besplatne pakete uglavnom uključile internetsko bankarstvo, dok se mobilno bankarstvo – koje građani češće koriste – u većini slučajeva i dalje naplaćuje.
Veći interes mogao bi uslijediti početkom 2027. godine, kada bi korisnici besplatnih paketa trebali dobiti pravo na dva besplatna podizanja gotovine mjesečno na bilo kojem bankomatu u Hrvatskoj.
Kako bi se to omogućilo, banke su već započele pregovore o uspostavi nacionalne mreže bankomata. Iz Hrvatske udruge banaka poručuju kako je riječ o “izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika”, uz naglasak na održivost sustava i zaštitu interesa klijenata.
Prema neslužbenim informacijama, savjetnička kompanija Ernst & Young izradila je studiju s tri moguća modela funkcioniranja buduće mreže, a konačna odluka očekuje se u narednim tjednima.
Možda vas i ovo zanima
Projekt je kroz vrijeme imao više prijedloga. Bivši ministar financija Marko Primorac zagovarao je model s pet besplatnih podizanja gotovine na bilo kojem bankomatu, dok je Hrvatska narodna banka preferirala uspostavu jedinstvene mreže. U jednom trenutku razmatrana je i mogućnost da sustav preuzme Fina, no konačno je odlučeno da rješenje pronađu same banke kroz međusobni dogovor.
Podaci Hrvatske narodne banke potvrđuju važnost bankomatske infrastrukture. Tijekom pretprošle godine evidentirano je 106 milijuna transakcija ukupne vrijednosti 19,24 milijarde eura. Hrvatska s više od 4700 bankomata, osobito tijekom turističke sezone, spada među vodeće europske zemlje po broju uređaja na 100.000 stanovnika.
Najveća koncentracija bankomata bilježi se u Zagrebu i jadranskim županijama, dok su troškovi održavanja, opskrbe gotovinom i najma prostora ključna točka pregovora. Procjenjuje se da banke kroz naknade u poslovanju s građanima ostvaruju oko 380 milijuna eura godišnje, što pitanje raspodjele troškova unutar buduće mreže čini jednim od najosjetljivijih u sektoru.
